giovedì 15 luglio 2021

Koje je podrijetlo Vojsave Kastriot?

 Koje je podrijetlo Vojsave Kastriot?
Piše: Brunilda Ternova
Prvi koji govori o Vojsavi Kastrioti je Marin Barleti (1508.), koji piše da je bila supruga Gjona Kastriotija i kći plemenitog princa Tribala, ali ne precizira njezinu nacionalnost. Aristokratska obitelj Muzaka i obitelj Kastrioti imala su uzajamne prijateljske odnose. Gjon Muzakaj, prijatelj Skanderbegove obitelji i njegov suvremenik u "Memoradi", piše: "Gjon Kastrioti, otac gospodina Skënderbega, imao je za ženu gospođu Vojsavu Tribalda, s kojom su rodili četiri muške i petero ženske djece". Prema Fanu S. Noliju, Gjon Muzakaj prvi je spomenuo prezime Tribalda za Vojsavu Kastrioti. Gjon Muzakaj piše: "Majka spomenutog g. Skënderbega, supruga spomenutog g. Gjona, nosila je ime Vojsava Tribalda i potjeklo joj je od plemenite obitelji".
Postavlja se pitanje; Zašto Gjon Muzakaj nije govorio o etničkoj pripadnosti Vojsave Kastrioti? On je bio prijatelj ove obitelji i prvi rođak Donike Kastrioti prema prof. dr. Kristo Frashëriju. Vojsavinu etničku pripadnost znao je ne samo on, već i drugi suvremenici Muzake, njihovi nasljednici, prijateljski krug i drugi. To je razlog više da se pridružimo mišljenju nekih ozbiljnih znanstvenika o ovom pitanju, koji kažu da, budući da su Muzakaj i drugi u to vrijeme znali njezinu arbanašku etničku pripadnost, nije bilo potrebno dalje se baviti njezinim etničkim porijeklom.
U prilog etničkoj pripadnosti Vojsave Kastrioti dolaze nam dokumenti njezinih suvremenika u kojima se navodi da je nosila isto prezime (Tribalda) zajedno s Vranom Kontijem. Gjon Muzaka za Vranu Kontija piše: "Jedan arbanaški princ s titulom" Markiz"od Tribalde, koji je živio u Italiji nakon smrti Skanderbega i imao je vezu po krvi sa Muzakama". Dakle, ovaj istaknuti zapovjednik u Skenderbegovoj vojsci, koji se isticao i u vojsci kralja Napulja, koji je nosio aristokratske titule Vojvoda od Ferrandina i Markiz od Tribale, bio je čiste arbanaške krvi i nosio je isto prezime kao i Vojsava, prezime Tribalda. To znači da su bili iste arbanaške krvi, imali su isto etničko porijeklo i da su oboje poticali iz ogranka plemenite obitelji Muzakaj.
Neki znanstvenici oca Vojsave Kastrioti nam daju kao vlasnika Pološke regije, a to dokazuju i autori: Anoniman u djelu „Svijetla djela gospodina Gjergja Kastriota Skenderbega“ (1539), Francesco Sansovani (1568) , Lavardini (1577) i drugi, koji kažu da je Vojsava bila kći pološkog princa.
Kojem je etnosu pripadao Pološki princ, otac Vojsave?
Nakon smrti Stefana Dušana i pada njegovog carstva, prema nekim povijesnim izvorima, plemići Arbanije ustali su i povratili svoje izgubljene teritorije. Prof. Pëllumb Xhufi u svojoj studiji “Posjedi Gropaja iz Debra u stoljeću. XIII-XIV ”donosi nam zanimljivu činjenicu. Nakon smrti S. Dušana, spominje se vlasnik područja Debar, veliki župan Andrea Gropa "On je uspio tiskati vlastitu valutu, što pokazuje da je uspio uspostaviti vrlo moćnu kneževinu." Autor dalje objašnjava da je A. Gropa išao u pomoć despotu Berata, svom tastu, Andreu Muzaki radi zauzimanja Kostura, kojim je vladao srpski princ Marko Krajlević. Njegovim padom Kostur je prešao Muzakama, dok je Andrea Gropa postao i vladaocem Ohrida. Istu sudbinu kao i M. Krajlević imali su i drugi srpski knezovi, koji su vladali na arbanaškim teritorijima dolazeći na vlast za vrijeme vladavine S. Dušana.
Znanstvenici i povjesničari ovog razdoblja, uključujući Fan S. Nolija, tvrde da tijekom XIII-XIV stoljeća arbanaški plemići su vladali do gornjeg toka Vardara, poput Balši, Gropaja, Muzaki, Kastriotija i drugih. Unutar te teritorije obuhvaćao se i Polog koji je bio u vlasništvu oca Vojsave. Prema njima, pološki knez morao je biti arbanas, jer srpski princ nije mogao vršiti svoju vlast na teritoriji okruženom arbanaškim plemićima. Što se tiče nastanjivanjem ove regije s arbanasima, naš književnik Ismail Kadare se izrazio: "Apsurdno je da arbanasi s visokih vrhova Arbanije nisu primijetili tako plodno polje pod svojim nosom, a srbi su navodno vidjeli ovo blagosloveno polje, s one strane Dunava, iz daleke Rusije.
Istraživač iz Dibre, Hilmi Sadiku, donosi nam vrlo zanimljive podatke o etničkoj pripadnosti princa od Pologa. U svojoj studiji on tvrdi da Andrea Engjëll Flav Komneni izlvlači Vojsavu Kastrioti iz obitelji Muzakaj. U istom njegovom radu o etničkoj pripadnosti Vojsave kaže se da je Konstantin, sin Gjona Muzake, na temelju rodoslovlja koje mu je poslao Andrea Engjëll Flav Komnenos, sastavio dodatak kronici svog oca (Gjona), da bi je ostavio potomcima u kojemu kaže: "Vojsava se predstavlja kao kćer Momčina, koja je postala supruga Gjona, kojima je rođen Gjergj Kastrioti". Kostandin Muzaka nam predstavlja princa iz Pologa kao arbanaške nacionalnosti, te kao posljedica istog etnosa nam se pojavljuje i njegova kći Vojsava.
Aleksandar Kutolo (Alessandro Cutolo) u svom djelu "Skanderbeg" str. 20 objavljenom u Milanu 1940. godine piše: "Gjon se oženio princezom Vojsavom, kćerkom drugog sjajnog arbanaškog vođe, gospodara Pologa". Ovaj autor vladara Pologa, oca Vojsave, predstavlja kao sjajnog arbanasa.
Fan S. Noli, u drugom radu "Povjest Skanderbega" 1947, pozivajući se na K. Hopha u "Croniques" str. 308 dodaje: "Muzaka kaže da je Vojsava bila albanka iz roda Muzakaj".
Na temelju svjedočenja Muzaki o Vojsavi Kastrioti (Tribalda), u izvorima koji govore o vladavini plemića arbanasa na istoku do gornjeg toka Vardara, uključujući i Polog, u onome što nam donosi Andrea E.F. Komneni , Fan S. Noli, A Cutolo itd. kao i u nedostatku bilo kakvih argumentiranih i uvjerljivih dokaza protivnih gore spomenutim autorima, baca se dovoljno svjetla da se priznaje da je Vojsava Kastrioti, Skanderbegova majka, pripadala arbanaškoj etničkoj pripadnosti a ne srbskom.
Malo povjesti iz davnina o plemenu Tribali.
Neki autori šire pleme Tribala do Dardanija-Polja i nazivaju ga tračkim plemenom, ali Apijan naziva Tribale ilirskim plemenom. Apijan, grčki povjesničar, rođen u Aleksandriji u Egiptu s kraja I. stoljeća, koji je živio do 70-te godine II stoljeća, napisao je svoje djelo HISTORIA ROMANA. U četvrtom dijelu, nazvanom "Illyrike", Apijan također iznosi genealošku legendu prema kojoj je Ilir bio sin Polifema i Galateje. Ilirova braća bili su Kelt i Gal. Sinovi Ilira bili su Enkelej, Autar, Dardan, Med, Taulant i Pereb, njegove kćeri su bile Partha, Daorta, Dasara. Autar je za sina imao Paiona, a potonji je imao za sinove Tribala i Skordiska. Apijan pleme Tribala povezuje s Tribalom, kao ilirski etnički kontinuum, stoga bi obiteljsko stablo koje daje Apijan trebalo biti polazna točka za tumačenje plemena koja su naseljavala Balkan i šire. Ovo stajalište Apijana je u II stoljeću, ali odražava puno starije vreme.
Stefan Vizantin, veliki leksikograf iz Carigrada, živio je u 6. stoljeću, a njegovo djelo "De urbibus et populis" nastalo je tijekom 528. - 545. godine. On je koristio djela Hekateja, Herodota, Tukidida, Efara, Strabona, Pausanije, Orosa i mnogih drugih autora čija su imena izgubljena. Ovo djelo je sačuvano ne u cijelosti, ali iz njegovih epitoma koje je prikupio leksikograf Justinijana Velikog, zvani Ermolahu, čak i Stefan Vizantin, četiri stoljeća kasnije, Tribale naziva "Ilirima".
U V. stoljeću prije Krista. pleme Tribala živjelo je u predjelu koja se nalazila između Morave i Istra. Izvori koji govore o teritoriji Tribala tijekom rimskog carstva su Strabon, Plinije, Ptolomej i Dion Kasije. Svo četvoro nam govore da su Tribali živjeli između Morave i Istra.
Prema Strabonu, "nakon mjesta Skordiska u tijeku Istra, to je mjesto Tribala i Misa". Isti autor kaže: "Mali Skordiski uz Tribale i Mise". Istina je da nas je Strabon obavijestio da su Bastarni, Skiti i Sarmati često podjarmivali Tribale, pa bi se moglo pomisliti da su stanovali u blizini Skitije, gdje su napadi tih naroda bili česti.
Plinije nije ništa manje kategoričan u definiranju teritorije Tribala na području Morave i Istra. Čitamo kod njega da se Tribali graniče s Dardancima. Dakle, nema sumnje da se prema autoru "Povjesti Prirode" ovo pleme nalazilo u blizini Morave. U jednom drugom slučaju Plinije postavlja Tribale zapadno od Timoka.
Ptolomej govori istim jezikom. Za njega područje Tribala smješteno je u zapadnom dijelu Donje Mesije. Istina je da on ne prepoznaje Tribal u Gornjoj Meziji, ali im daje veliki dio područja Morava-Istar.
Napokon Dion Kassi koji kaže da su Tribali susjedi Dardanaca i da žive u njihovoj provinciji. Svjedočenje Diona je jasno. Kad su Dardanci u pitanju ne može se misliti na područje istočno od Istra. Ako Dardanci žive na zemlji Tribala i ako su Dardanci i Tribali susjedi, mjesto Tribala treba tražiti između Morave i Istra.
Svi drevni autori jasno su pokazali da je ilirsko pleme Dardanci naseljavalo Dardaniju-Polje povijesno, kao i danas, tako da ako u Dardaniji-Polje ima Tračana, oni nisu ništa drugo nego ilirski Dardanci. Dardance drevni i moderni autori često nazivaju tračko-ilirskim plemenom, što pokazuje da ne postoji etnička razlika između Ilira i Tračana, dok su plemena poznata kao Ilirska istovremeno i Tračanska.
Tračko kraljevstvo Odrysa, V-III stoljeće prije Krista: Rez Eanidi prvi je trački kralj, koji je poznat iz pisanih povijesnih izvora, ali vjerojatno su prije njega postojali i drugi kraljevi. Vladao je krajem XIII i moguće početkom XII stoljeća prije Krista i sudjelovao u Trojanskom ratu kao saveznik trojanaca. Rezi je uspostavio velik broj bračnih veza sa Dardancima iz Troje i bio im je snažan saveznik. Tračko kraljevstvo nastavilo je postojati i nakon Trojanskog rata, ali vrhunac je doseglo kraljevstvom Odrysa. Ovo je kraljevstvo stvoreno ujedinjenjem svih tračkih plemena od Egejskog Mora do Dunava pod moćnim kraljem Tereom, 450.- 431. pr. Kr. Pod vladavinom Tereova sina Sitalka, 431. - 424. prije Krista, kraljevstvo je doseglo vrhunac teritorijalne ekspanzije i vojne vlast. Izgradio je ceste koje povezuju Egejsko More s Dunavom i uspostavio vojsku od 150 000 vojnika. Sitalk je poduzeo niz vojnih kampanja protiv Makedonaca i umro u vojnoj kampanji protiv ilirskog plemena Tribali, koje je želio ujediniti sa svojim kraljevstvom. Tijekom vladavine Seuthea I, 425. - 415. prije Krista, kraljevstvo je doživjelo mir i razvoj, ali jedan broj plemena su se povukla iz zajedničkog Tračkog kraljevstva. Nakon ovog kralja kraljevstvo je oslabilo.
-----------------------
Note: Thank you to the translator Mr. Nazmi Jashari for translating my article in Croatian language.

Nessun commento:

Posta un commento